jezici bh naroda
engleski jezik
  Naslovnica  |  O nama  |  Linkovi  |  Impressum  |  Kontakt

Ekološka mreža - Natura 2000

Natura 2000 u BiH (2012-2015)

Dokumenta rezultati projekta:

Vodič kroz tipove staništa u BiH

 

Smjernice za pripremu Planova upravljanja za Natura 2000 područja u Bosni i Hercegovini

 

Pregled finalnih dokumenta Natura 2000 u BiH

 

Rezultat 1: Nacrt popisa potencijalnih Natura 2000 područja u BiH prihvaćen

R1 Konzultacija Natura 2000 ekološke mreže
R1 Analiza podataka unesenih u standardne formulare i finalni izvještaj o predloženoj Natura 2000 mreži - indikator 2
R1 Lista potencijalnih Natura 2000 područja sa kodovima, površinama, vrstama i staništima LL
R1 Nacrt popisa 122 potencijalnih Natura 2000 područja u BiH – na obrazcima SDF ENG
R1 Topografske karte (1:25.000) nacrta potencijalnih Natura 2000 područja u BiH
R1 Izvještaj o odabiru tri pilot Natura 2000 područja - indikator 3

Rezultat 2: Smjernice za izradu planova upravljanja Natura 2000 područja izrađene

R2 Smjernice za pripremu Planova upravljanja za Natura 2000 područja u Bosni i Hercegovini
R2 Guidelines for drafting Natura 2000 management plans in Bosnia and Hercegovina
R2 Assessment of best available experience on international level for Natura 2000 management plan guidelines

Rezultat 3: Izrada planova upravljanja za 3 odabrana Natura 2000 područja

R3 Indikativni plan upravljanja Natura 2000 područjem Tišina
R3 Indikativni plan upravljanja Natura 2000 područjem Orjen-Bijela gora
R3 Indikativni plan upravljanja Natura 2000 područjem Vranica
R3 Analiza isplativosti mjera za održanje povoljnog statusa očuvanja Natura 2000 područja Tišina, Vranica i Orjen-Bijela gora
R3 Possibilities for integration of Natura 2000 measures into forest and hunting management plans
R3 Procjena integracije zahtijeva uslova za Natura područja u šumsko privredne in lovačke osnove

Rezultat 4: Nacrt pravilnika odnosno uredbi za podršku uspostavi Natura 2000 mreže pripremljen i usvojen od strane sudionika

R4 Proposal for the decree on establishment of ecological network
R4 Prijedlog uredbe o uspostavi ekološke mreže uključujući priloge
R4 Publikacijska karta - Annex III uredbe o uspostavi ekološke mreže
R4 Proposal for the Decree on strict protection of species
R4 Prijedlog uredbe o strogo zaštićenim vrstama uključujući prilog
R4 Predlog pravilnika o ocjeni prihvatljivosti
R4 Proposal for Ordinance on appropriate assessment
R4 Analiza stupnja usklađenosti zakona o zaštiti prirode i drugih relevantnih zakona u BiH sa EU direktivama o pticama i staništima
R4 Gap analiza lovstvo-sumarstvo Bos
R4 Gap analiza nacrt zakona o prirodi RS
R4 Vodič kroz staništa BiH

Rezultat 5: Izrađen informacijski sistem Natura 2000

R5 Finalni dokumenti

Rezultat 6: Unapređena svijest stanovništva BiH i zaštiti prirode, naročito o relevantnoj EU legislativi i Naturi 2000

R6 Komunikacijska strategija
R6 Komunikacijski priručnik Natura 2000 za Bosnu i Hercegovinu
R6 Lista Medija
R6 Dizajn Rješenja
R6 Aktivnosti Zadatka 6
R6 Linkovi - DodatneInformacije
 

R1 Analiza podataka unesenih u SDF i finalni izvještaj o predloženoj Natura 2000 mreži ENG

R1 Izvještaj o odabiru 3 pilot područja LL

Topografske karte potencijalnih Natura 2000 područja

Web aplikacija Natura 2000 (18.12.2014.)

DEPLOYMENT PLAN NATURA 2000 - PILOT APPLICATION
DETAIL DESIGN NATURA 2000 - PILOT APPLICATION
USER MANUAL NATURA 2000 - PILOT APPLICATION
 

Ecological information_HR_ENG
SDF
Site Description_HR_ENG
Site identification_HR_ENG
Site Location_HR_ENG
Site Management_HR_ENG
Site Map_HR_ENG
Site protection_HR_ENG

 

Ekološka mreža je biološka veza ekološki značajnih područja (prirodnih, približno prirodnih i zaštićenih prirodnih područja) i njihovih tampon zona., koje su osigurane ekološkim koridorima. Tampon zone su prostori čija je funkcija da zaštite središnje zone i koridore od štetnih spoljnih uticaja po biodiverzitet, kao što su zagađenja zraka i vode, isušivanje tla, požari i sl. Koridori su od izuzetnog značaja, jer isti treba da obezbijede međusobnu povezanost središnjih područja,te da omoguće populacijama vrsta adekvatne uslove za rasprostranjivanje, migratorna kretanja, genetsku razmjenu.

Biološka raznolikost Europe je u velikoj mjeri vezana za ekosisteme koji su pod neposrednim ili posrednim utjecajem čovjeka. Iako pojedine ljudske aktivnosti mogu dovesti do povećanja biološke raznolikosti, posebice u prošlom vijeku je primjetno intenziviranje korištenja prirodnih resursa sa negativnim posljedicama na raznolikost vrsta i staništa. Kao rezultat ljudskih aktivnosti, staništa su postala sve fragmentiranija dovodeći paralelno do smanjenja broja vrsta, njihovog rasprostiranja, ali i vrijednosti dobara i usluga koje nam ta ista prirodna dobra pružaju. U cilju zaustavljanja gubitka biodiverziteta i očuvanja ekosistema, idealno bi bilo zaštititi prostrana područja i zaustaviti dalje invazivno korištenje prirodnih resursa. Sa druge strane, zahtjevi za ekonomskim razvojem u Europi takvog su stupnja da je to nemoguće čak i u posljednjim preostalim područjima divljine. Koncept ekoloških mreža pruža mogućnost za pomirenje ova dva suprotstavljena zahtjeva usklađujući potrebe zaštite biološke raznolikosti sa upotrebom prirodnih resursa.
Ovo se može ostvariti usuglašenim planiranjem i povezivanjem područja značajnih za očuvanje ekoloških procesa i vitalnosti populacija u širi kontekst polu prirodnih staništa i područja kojima se intenzivno upravlja. Pojam ekoloških mreža može biti određen kao: Sistem područja između kojih postoji ne samo ekološka već i fizička veza. Uobičajeno je da se jedan ovakav sistem sastoji od centralnih područja, koridora, zaštitnih pojaseva i u nekim slučajevima područjima neophodnih za revitalizaciju.

U osnovi, ekološke mreže služe ostvarivanju sljedećih ciljeva:
• ublažavaju negativne posljedice fragmentacije staništa;
• omogućavaju kretanje vrsta;
• uspostavljaju funkcionalnu vezu između zaštićenih dobara i na taj način osiguravaju zadovoljavajuće stanje vrsta i staništa sukladno sa EU direktivama o pticama i staništima.
Prva formalna primjena koncepta ekoloških mreža u Europi učinjena je 1992. godine formiranjem Europske ekološke mreže nazvane Natura 2000, kao dio EU direktive o staništima. Ideja razvoja ekoloških mreža dobila je značajan poticaj 1995. godine kada su 53 evropske zemlje odlučile da uspostave Paneuropsku ekološku mrežu (PEEN) kao jednu od osnovnih aktivnosti u okviru Paneuropske strategije o zaštiti biološke i pejzažne raznolikosti (PEBLDS). Novina koju PEEN nosi sa sobom je ideja da se tzv. centralna područja, najčešće zaštićena dobra na nacionalnoj ili međunarodnoj razini, fizički povežu putem mudrog upravljanja ili zaštite koridora koji ih spajaju ili revitalizacijom pojedinih područja.

Četiri su osnovna sastavna elementa ekoloških mreža :

1. Centralna područja: Područja čija je osnovna funkcija zaštita biološke raznolikosti. To su područja u kojima je uspostavljena formalna zaštita na nacionalnom nivou (npr. Natura 2000). Ova područja treba da osiguraju dovoljnu zastupljenost ključnih prirodnih i polu prirodnih ekosistema kao i vitalnost populacija najznačajnijih vrsta. Ciljevi upravljanja u ovim područjima su prvenstveno usmjereni ka zaštiti biološke raznolikosti.

2. Koridori: Predstavljaju područja pogodnih staništa kojima se ostvaruje funkcionalna veza između centralnih područja. Ona omogućavaju kretanje vrsta između područja. Koridori se mogu formirati u vidu fizički nedjeljivih područja ili u vidu prelaznih područja, fizički odvojenih, ali takvih da predstavljaju odgovarajuće stanišne cjeline (tzv. stepping stones). Uloga koridora je među najvažnijim u konceptu ekoloških mreža pošto predstavlja direktan pokušaj rješenja sve veće fragmentacije sa kojom se staništa u Europi suočavaju. Funkcionalnost koridora u direktnoj je zavisnosti od načina upotrebe zemljišta na područjima koja imaju ulogu koridora, te je zbog toga pozitivan efekt koridora u direktnoj vezi sa općim planiranjem prostora.

3. Zaštitni pojasevi: Zaštićena dobra ne mogu biti doživljena kao izolirani otoci, nedjeljiva od utjecaja okolnih područja i vanjske sredine. Naprotiv, upotreba zemljišta izvan zaštićenih dobara može imati presudan utjecaj na vrste i ekosisteme u zaštićenom dobru (npr. zagađenje voda, upotreba pesticida i dr.). Prelazni pojasevi omogućavaju postepeniji prijelaz između centralnih područja (zaštićenih dobara) i okolnih područja (područja održivog korištenja ili koridora). Veličina i načini upotrebe resursa u prelaznim područjima u velikoj mjeri zavise od potreba za očuvanjem određenih ekosistema kao i stanovništva koje naseljava ili koristi ova područja.

4. Područja održivog korištenja: Тo su područja u kojima se nastavlja sa intenzivnijim korištenjem zemljišta i pripadajućih resursa. Ipak, i na ovim područjima treba voditi računa da se u punoj mjeri osiguravaju usluge koje ekosistemi pružaju. Europska ekološka mreža predstavlja oslonac očuvane prirode u Europi, povezujući ekosisteme i populacije vrsta ugrožene opće prisutnom fragmentacijom staništa.
Povezanost omogućava slobodno kretanje vrsta u fragmentiranom okruženju i pomaže razmjenu genetskog materijala između različitih populacija ili dijelova metapopulacija, na taj način stvarajući uvjete za opstanak ugroženih vrsta i ekosistema. Rijeka Sava predstavlja izuzetno značajan ekološki koridor i kao takva se može smatrati jednim od nosioca Paneuropske ekološke mreže.

U cilju uspostavljanja funkcionalne ekološke mreže u Europi potrebno je ostvariti:
• bolje razumijevanje osnovnih prirodnih procesa, uključujući i efekte klimatskih promjena;
• bolju povezanost i komunikaciju između svih sektora koji imaju utjecaj na ekološku povezanost, kao što su saobraćaj, turizam, poljoprivreda, upravljanje vodama, prostorno planiranje i dr.;
• jače uključivanje privatnog sektora i financijskih institucija u investicije vezane za zaštitu prirode;
• razvoj konkretnih programa na evropskom, nacionalnom i regionalnom nivou kojima će se omogućiti bolja ekološka povezanost staništa na terenu;
• pravilno upravljanje centralnim područjima ekološke mreže u Europi.
Možda i najjezgrovitije objašnjenje principa ekoloških mreža u Europi je sadržano u članu 10. Direktive o staništima:
Zemlje članice će nastojati, u slučajevima u kojima smatraju da je potrebno, u okviru prostornog planiranja i svojih razvojnih politika, da povećaju ekološku povezanost mreže Natura 2000 u cilju poboljšanja onih karakteristika predjela koji imaju veliki značaj za floru i faunu. To su one karakteristike koje se uspostavljaju formiranjem linearnih, neprekidnih ekosistema (poput rijeka i njihovih obala ili kontinuiranih tradicionalnih međa između posjeda) ili pomoću prelaznih područja (npr. jezera i druga vodena ogledala ili manji šumski kompleksi) i na taj način suštinski doprinose migraciji, rasprostiranju vrsta ili razmjeni genetskog materijala.

Međunarodni dokumenti čiji je cilj zaštita određenih područja i uspostavljanje ekoloških mreža u Europi :
1. Konvencija o močvarama - zaštićena močvarna područja su elementi mreže;
2. Bonska konvencija (migratorne vrste i važna staništa ovih vrsta su područja zaštite) - zaštićena područja su elementi mreže;
3. Biogenetičke rezerve ( Vijeće Europe) - prirodna ili skoro prirodna staništa ili ekosistemi su područja zaštite – zaštićena područja su elementi mreže;
4. Bernska konvencija (Smaragdna mreža) –Vijeće Europe - (prirodna staništa i divlja flora i fauna su područja zaštite)- središnje zone su elementi mreže;
5. Strategija Pan-evropskog biološkog i pejzažnog diverziteta (PEBLDS) – Vijeće Europe i UNEP:
Prirodni i pulu-prirodni ekosistemi, staništa, vrste i pejzaži od evropskog značaja su područja zaštite . Središnje zone, koridori, tampon zone i područja obnavljanja i razvoj prirode su elementi mreže;
6. Direktiva EU za zaštitu ptica – Natura 2000, Europska komisija.
Očuvanje i zaštita ptica , središnje zone su elementi mreže;
7. Direktiva EU za zaštitu staništa – Natura 2000, Europska Komisija
Očuvanje i zaštita prirodnih staništa i divlje flore i faune je područje zaštite, središnje zone su elementi mreže;
8. Mediteranski akcioni plan (UNEP) – tipični i /ili opasnosti izloženi ekosistemi su područje zaštite.Zaštićena područja su elementi mreže.

Kriteriji koji su korišćeni za procjenu stanja zaštićenosti vrsta u Europi :

1. endemičnost
2. karakterističnost
3. izloženost nepovoljnim uticajima
4. rijetkosti
5. obilježje vrijednosti
6. najznačajnija funkcija
7. ostali kriteriji

Kriteriji koji su korišćeni za procjenu stanja očuvanosti i zaštićenosti ekosistema (staništa i biotopa) u Europi:

1. endemičnost
2. karakterističnost
3. izloženost nepovoljnim uticajima
4. rijetkosti
5. ostali globalni kriteriji

Kriteriji koji su korišćeni za odabir prostornih obuhvata za europske ekološke mreže:

1. prioritetne vrste
2. prioritetni ekosistemi
3. neodabrane endemski i /ili karakteristične i /ili vrste kojima prijeti opasnost
4. neodabrani endemski i /ili karakteristični i /ili ekosistemi kojima prijeti opasnost
5. ostali globalni kriteriji

Pilot Project

SMARAGDNA MREŽA U BOSNI I HERCEGOVINI


“Establishment of Emerald Network in Bosnia and Herzegovina”

Establishment of Emerald Network in Bosnia and Herzegovina (BiH) is project that was launched in December 2004, by signing the contract between representatives of the Council of Europe and director of the Centre for Ecology and Natural Resources (CEPRES) which this project was assigned to by Federal Ministry of Environment and Physical Planning. This was only a Pilot project aimed at the capacity training and methodology development at national level. It was intended to establish a team of experts enabled to work on the afore mentioned project. Realized activities were as follows :

• workshop held in Sarajevo from 7th - 8th March, 2006 attended by national experts from various field of science, representatives of the Council of Europe, EEA and the Council of Europe consultant, whereby the national expert's team was established
• identification of habitat types in Bosnia and Herzegovina according to the Res. No.4 and No.6 carried out by expert's team
• based on known and compiled data it was brought a decision on possible ASCI's
• identification of species and habitat types occuring on identified sites carried out by expert's team
• import of compiled data into the Emerald software done by trained technician
• preparing of the final report.

Final report on the Emerald Network Pilot Project should had been submitted to the Standing Committee of the Bern Convention in January 2006, which was done on time. In the course of Pilot project, according to the contract, national expert's team had to come up with 10% of total ASCI's in BiH which was altered by the Council of Europe in final project's phase by extending it up to 40%. This was coped with many difficulties, for entire working plan had to be re-scheduled and modified in order to achieve a new goals. In the Pilot Project identified were 11 sites that fullfiled criteria to be designated as ASCI's in BiH. Total coverage of these sites was 90 467.00 ha which made 1,8% of country's total. All identified sites were situated in the alpine biogeographic region. Site names, including its types, codes, areas and present habitat types are listed in Annex I. Predominant habitat types are shown in Graph.1 Detailed overview of animal species occuring at all Emerald sites designated in BiH both in Pilot and Second Project is given in Annex IV.



Second Project

At the point when Pilot Project was about to get finished, the Council of Europe made a proposal for its continuation with the Second Project which should had been accomplished by the end of 2006. Expected outputs of were as follows :
• 60% of all ecological data on ASCI's
• digitized distribution maps for species and habitats
• digitized boundaries of designated ASCI's

Due to specificity of project tasks, expert team had to be expanded with GIS skilled expert. The rest of the team remained the same as it was in Pilot Project. Coordination of activities between team members was arranged by CEPRES, Faculty of Science, where it was placed and manipulated with Emerald software. In the Second Project identified were next 17 sites with coverage of 114 120.00 ha which made another 2,24% of country’s total. Thus, all identified Emerald sites (ASCI’s) in BiH cover 4,04% of state’s territory. Unlike the Pilot Project, the Emerald sites identified in the course of Second Project were equally distributed over biogeographic regions present in BiH, which are : continental, alpine and mediterranean. Site names, including its types, codes, areas and present habitat types are listed in Annex II. Predominant habitat types are shown in Graph. 2.



Applied methodology was as described in Emerald report submitted for Pilot Project, meaning that majority of ecological data were recovered from the yearbooks of relevant scientific institutions or previously published papers. Important contribution was provided by newly implemented projects on both national and international scale. Through the comparative analysis of the results obtained by adverse Bosnian scientific institutions it was possible to extrapolate ecologic data on national level. Lack of digitized maps is solved by consulting relevant paper maps.
In order to achieve all by project forseen activities, it was needed to : build up an adequate system of infrastructure, organize workshops, take field trips and make observations, analize and compile gathered records, make final choice and determine borderlines of ASCI's, import data into Emerald software and prepare report for submission to the Council of Europe.

ANNEX II

List of identified sites in the Second Project  “Establishment of Emerald Network in Bosnia and Herzegovina

 

 

 

Site type

 

 

 

 

Site code

 

 

 

 

Site name

 

 

Date site proposed

 

as Emerald site

 

 

 

Area

 

( ha )

 

 

 

 

Biogeographic region

 

 

 

 

Code of habitat types present

 

 

 

 

Coverage (%)

 

 

B

 

BA0000012

 

Popovo polje/Vjetrenica

 

2006/07

 

35 146.00

 

mediterranean

 

35.7

 

25

 

41.7

 

30

 

65

 

25

 

B

 

BA0000013

 

Pecine kod Brckog

 

2006/07

 

1 488.00

 

continental

 

37.13

 

10

 

37.2

 

15

 

44.41

 

30

 

65

 

10

 

B

 

BA0000014

 

Miljacka-Lapisnica-Moscanica

 

2006/07

 

621.00

 

alpine

 

41.2

 

10

 

24.2

 

5

 

41.8

 

20

 

44.1

 

15

 

B

 

BA0000015

 

Vodopad Skakavac

 

2006/07

 

110.00

 

alpine

 

44.1

 

30

 

24.17

 

50

 

24.6

 

10

 

C

 

BA0000016

 

Srebrnik-Tinja

 

2006/07

 

792.00

 

continental

 

41.4

 

15

 

41.5

 

15

 

44.43

 

10

 

C

 

BA0000017

 

Crepoljsko-Bukovik

 

2006/07

 

4 136.00

 

alpine

 

42.245

 

30

 

42.16

 

15

 

41.1

 

20

 

37.13

 

5

 

31.1

 

5

 

A

 

BA0000018

 

Raca-Bijeljina

 

2006/07

 

8 438.00

 

continental

 

37.2

 

10

 

44.41

 

40

 

A

 

BA0000019

 

Bardaca-Lijevce polje

 

2006/07

 

2 206.00

 

continental

 

37.2

 

10

 

44.41

 

30

 

B

 

BA0000020

 

Vrbas-Tijesno

 

2006/07

 

397.00

 

alpine

 

41.2

 

10

 

41.5

 

10

 

44.3

 

35

 

B

 

BA0000021

 

Ugar kanjon

 

2006/07

 

3 099.00

 

alpine

 

41.7

 

25

 

44.3

 

20

 

A

 

BA0000022

 

Crna rijeka , pritoka Vrbasa

 

2006/07

 

492.00

 

alpine

 

44.3

 

35

 

41.7

 

15

 

37.13

 

10

 

A

 

BA0000023

 

Fatnicko polje

 

2006/09

 

2 913.00

 

mediterranean

 

37.2

 

30

 

41.7

 

10

 

C

 

BA0000024

 

Dabarsko polje

 

2006/09

 

4 016.00

 

mediterranean

 

22.31

 

5

 

35.7

 

15

 

37.2

 

30

 

41.7

 

10

 

A

 

BA0000025

 

Nevesinjsko polje

 

2006/09

 

16 733.00

 

alpine

 

35.7

 

5

 

37.2

 

30

 

41.7

 

15

 

A

 

BA0000026

 

Gatacko Veliko polje

 

2006/09

 

8 527.00

 

alpine

 

41.7

 

25

 

37.2

 

30

 

B

 

BA0000027

 

Veliki Stolac

 

2006/09

 

15 569.00

 

alpine

 

42.245

 

15

 

42.27

 

40

 

41.4

 

25

 

B

 

BA0000028

 

Kanjon Drine

 

2006/09

 

9 437.00

 

alpine

 

41.8

 

25

 

42.27

 

5

 

44.43

 

10

 

42.83

 

15

 

 

ANNEX III

List of habitat types occuring at Emerald sites identified in BiH

 

 

24.

 

RUNNING WATER

 

!24.2

 

River gravel banks

 

3.

 

SCRUB AND GRASSLAND

 

!31.1

 

European wet heaths

 

!31.2

 

European dry heaths

 

34.

 

STEPPES AND DRY CALCAREOUS GRASSLANDS

 

!34.5

 

Mediterranean xeric grassland

 

37.

 

HUMID GRASSLAND AND TALL HERB COMMUNITIES

 

!37.13

 

Continental tall herb communities

 

!37.2

 

Eutrophic humid grassland

 

!37.3

 

Oligotrophic humid grassland

 

!37.711

 

Angelica archangelica fluvial communities

 

38.

 

MESOPHILLE GRASSLAND

 

!38.25

 

Continental meadows

 

4.

 

FORESTS

 

!41.1

 

Beech forests

 

!41.2

 

Oak-hornbeam forests

 

!41.4

 

Mixed ravine and slope forests

 

!41.5

 

Acidophilous oak forests

 

!41.8

 

Mixed thermophilous forests

 

!42.16

 

Southern Balkan silver fir forests

 

!42.245

 

Balkan Range spruce forests

 

!42.27

 

Omorika spruce forests

 

!42.41

 

Rusty alpenrose mountain pine forests

 

!42.42

 

Xerocline mountain pine forests

 

!42.62

 

Western Balkan Pinus nigra forests

 

44.

 

TEMPERATE RIVERINE AND SWAMP FORESTS AND BRUSH

 

!44.1

 

Riparian willow formations

 

!44.3

 

Middle European stream ash-alder woods

 

!44.43

 

South-east European ash-oak-alder forests

 

5.

 

BOGS AND MARSHES

 

!52.

 

Blanket bogs

 

53.

 

WATER - FRINGE VEGETATION

 

6.

 

INLAND ROCKS, SCREES AND SANDS

 

!65.

 

CAVES

 

 

 

Okoliš

Priložene datoteke

 strelica  State of The Environment in Federation of Bosnia and Herzegovina