Sudjelovanje javnosti

Pristup informacijama

Svako fizičko i pravno lice ima pravo pristupa informacijama koje su pod kontrolom javnog organa, a svaki javni organ ima odgovarajuću obavezu da te informacije saopći podnosiocu zahtjeva za pristup informacijama.


Zakon o slobodi pristupa informacijama u Federaciji Bosne i Hercegovine "Službene novine Federacije BiH", broj 32/01

Ovim zakonom uređuje se pristup informacijama u posjedu javnih organa radi:

utvrđivanja da informacije pod kontrolom javnog organa predstavljaju značajno javno dobro i da javni pristup informacijama potiče veću transparentnost i odgovornost javnih organa, što je neophodno za demokratski proces,

utvrđivanja da svaka fizičko ili pravno lice ima pravo pristupa ovim informacijama u najvećoj mogućoj mjeri, u skladu sa javnim interesom, te da javni organi imaju odgovarajuću obavezu da saopće te informacije,

omogućavanja svakom fizičkom licu da zatraži izmjenu i stavi primjedbe na svoje lične informacije pod kontrolom javnog organa.

Više informacija – www.fbihvlada.gov.ba 

Aarhuska konvencija

Aarhuska konvencija - tekst

 

Zakon o zakoni o okoliša propisuje obavezu nadležnim organima vlasti da uključe širu javnost pri donošenju odluka koje direktno utiču na čovjekovo neotuđivo pravo na zdrav okoliš zagarantiranu Ustavom BiH.

Aktivno učešće javnosti u kreiranju i provedbi odluka iz oblasti okoliša preduvjet je za ostvarenje načela održivog razvoja. U Bosni i Hercegovini je šira javnost nedovoljno upoznata s pitanjima zaštite okoliša, a još manje s mogućnostima aktivnog učešća pri donošenju i primjeni određenih zakonskih odredbi, čak ako pravna osnova za to i postoji.
 

Četvrta ministarska konferencija „Okoliš za Europu“, održana u lipnju 1998. godine u Danskoj, iznjedrila je jedinstveni povijesni dokument: Konvenciju o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša. Ministri zemalja članica Odbora za politiku zaštite okoliša, koji djeluje pri Europskoj gospodarskoj komisiji Ujedinjenih naroda (UNECE), donijeli su propis koji je prvi put spojio ljudska prava i zaštitu okoliša, potvrđujući tako da odgovarajuća zaštita okoliša ima temeljno značenje za dobrobit čovjeka, pa i samo pravo na život, te da svaka osoba ima pravo živjeti u okolišu pogodnom za njezino zdravlje. Osim toga, tim su propisom ekološka prava potvrđena kao pouzdana osnova za uključivanje građana u politike o okolišu, budući da je Konvencija kroz svoja tri stupa djelovanja jasno usmjerena na aktivnu participaciju svih dijelova društva u donošenju odluka o okolišu, te na demokratsku suradnju tijela javnih vlasti, predstavnika civilnog društva i zainteresiranih pojedinaca. Budući da se u ovom kontekstu Aarhuška konvencija može shvatiti i kao svojevrsni alat za ostvarivanje ekološke demokracije, mediji i novinari imaju dužnost osvijestiti građane o pravima koja im jamče zauzimanje čvrstog položaja u borbi za održivi razvoj i zdrav okoliš kako bi sačuvali okruženje kakvo poznaju te ostvarili svoje temeljno ljudsko pravo na dom, pravo na zdrav okoliš.

MAASTRICHT DECLARATION-ENG     BS    HR   SRB  

 

Instrukcija za postupanje u upravnim postupcima procjene uticaja na okoliš i izdavanju okolišnih dozvola:

Informisanje javnosti i uključivanje u proces donošenja odluka 

PRIRUČNIK ZA UČEŠĆE JAVNOSTI  U ODLUČIVANJU O OKOLIŠU

 

Nacionalni izvještaji o implementaciji Arhuske konvencije u Bosni i Hercegovini

Fourth National Report on the implementation of the Aarhus Convention in BiH - ENG - 2021.

Četvrti nacionalni izvještaj o implementaciji Aarhuske konvencije u BiH - 2021.

Upitnik za Treći nacionalni izvještaj - 24.11.2017.

Treći nacionalni izvještaj o implementaciji Aarhuske konvencije u BiH

Drugi nacionalni izvještaj o implementaciji Aarhuske konvencije u BiH

Prvi nacionalni izvještaj o implementaciji Aarhuske konvencije u BiH