Pon, 14. Dec. 2015.
PORUKA BRAULIA FERREIRA DE SOUZA DIAS, IZVRŠNOG SEKRETARA KONVENCIJE O BIOLOŠKOJ RAZNOLIKOSTI povodom usvajanja Sporazuma o klimatskim promjenama u Parizu 12. decembar 2015. godine...
PORUKA BRAULIA FERREIRA DE SOUZA DIAS,
IZVRŠNOG SEKRETARA KONVENCIJE O BIOLOŠKOJ RAZNOLIKOSTI
povodom usvajanja Sporazuma o klimatskim promjenama u Parizu
12. decembar 2015. godine
Pozdravljam usvajanje Sporazuma koji su zemlje članice Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama danas usvojile u Parizu. Ovaj povijesni ishod je rezultat dugogodišnjeg rada međunarodne zajednice i čestitam svima koji su uključeni, uključujući Christiana Figueres, izvršnog sekretara Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama i ministra Laurent Fabius, predsjedavajućeg Konferencije o klimatskim promjenama.
Ukoliko bismo nastavili sa poslovanjem kao do sada, svijet bi bio na opasnom putu ka povećanju globalne prosječne temperature za 4 ili više stepeni u odnosu na predindustrijsko razdoblje. Pozdravljam ambiciozne obaveze iz pariškog sporazuma čiji je cilj da se globalno zatopljenje ograniči ispod 2 °C u odnosu na predindustrijsko razdoblje te ulože dodatni napori ka ograničenju povećanja temperature na 1.5 °C. Sporazumom je predviđena i finansijska i drugi oblici potpore zemljama u razvoju kako bi jednako dale doprinos u ublažavanju posljedica klimatskih promjena.
Ojačana međunarodna podrška za ograničenje povećanja temperature na 1.5 °C je vrlo poželjan potez, posebno sa apekta očuvanja i održivog korištenja biodiverziteta. Vrste i ekosistemi širom svijeta su već pod uticajem trenutnog globalnog zatopljenja (oko 1 stepen). Dalji uticaj na biodiverzitet je neizbježan. Pomak u ograničenju globalnog zatopljenja prema 1.5 °C će učiniti veliku razliku, posebno kad su u pitanju najosjetljiviji ekosistemi, kao što su koraljni grebeni, planinski i polarni ekosistemi.
Odluka usvojena u Parizu također poziva na pojačano djelovanje do 2020. godine za smanjenje emisije i prilagodbu na klimatske promjene. U tom smislu, provedba Strateškog plana za biološku raznolikost za period 2011-2020. i dostizanje Aichi ciljeva će dati značajan doprinos. To vrijedi za Aichi cilj 5 (barem upoloviti stepen gubitka prirodnih staništa), Aichi cilj 7 (održivo upravljati područjima u oblasti poljoprivrede, akvakulture i šumarstva), Aichi cilj 10 (smanjiti višestruke pritiske na ekosisteme, kao što su koraljni grebeni, koji su posebno osjetljivi na klimatske promjene), Aichi cilj 11 (zaštiti najmanje 17% kopnenih voda i 10% priobalnih i morskih područja) i Aichi cilj 15 (povećati otpornost ekosistema i doprinos biodiverziteta zalihama ugljika, uključujući obnovu najmanje 15% degradiranih ekosistema). Većina predviđenih i na nacionalnoj osnovi određenih doprinosa globalnom sporazumu o klimi će također dati doprinos ovim ciljevima ulaganjem napora za smanjenje krčenja šuma i gubitka drugih prirodnih staništa, zaštitu mangrova, koraljnih grebena i druge „prirodne infrastrukture“ koja smanjuje uticaj klimatskih promjena.
Zaštita biodiverziteta i obnova ekosistema može i mora biti glavni dio svjetskog odgovora na klimatske promjene i, šire gledajući, na Agendu za održivi razvoj do 2030.
Sporazum o klimatskim promjenama usvojen u Parizu je ogroman uspjeh i još jedan veliki korak poduzet u svijetu kao podrška održivoj budućnosti, budućnosti života u skladu s prirodom.