Uto, 25. Aug. 2020.
Razgovor o temi "Implikacije odlaganja nuklearnog otpada na lokalitetu Trgovska gora na turistički razvoj" upriličen je danas u organizaciji Mreže progresivnih inicijativa, a o tematici su govorili ministri, zastupnici i predstavnici nevladinog sektora.
Učesnici razgovora naglasili su da se radi o izuzetno važnom ekološkom i političkom pitanju o kojem postoji rijetko jedinstven stav u Bosni i Hercegovini.
Međutim, brojna ranija iskustva govore da zajednički stav sam po sebi nije dovoljan da se riješi ovakav međudržavni problem s Republikom Hrvatskom, a koji potencijalno implicira posljedice - ne samo po zdravlje ljudi, nego i na čitav ekosistem te regije.
Jedan od važnih aspekata koji pada u drugi plan su moguće posljedice i po ekonomiju - u prvom redu turizam, ukoliko dođe do ostvarenja namjere institucija Hrvatske da radioaktivni i nuklearni otpad skladište na granici sa Bosnom i Hercegovinom.
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Staša Košarac je naglasio da se u blizini spornog lokaliteta nalaze parkovi prirode - Nacionalni park Una u Federaciji BiH, Park prirode Una u Republici Srpskoj i područje "Natura 2000" na lokaciji Tišina kod Šamca, koji predstavljaju zaštićene zone.
Dodao je da je i bez posebnih analiza jasno da bi, ukoliko Hrvatska uspije u svojoj namjeri, posljedice na turizam bile katastrofalne.
- Uzimajući u obzir da je do pojave pandemije koronavirusa sektor turizma u BiH bilježio značajan rast, što govori o njegovom realnom potencijalu, te činjenici da će biti potrebna značajna ulaganja u njegov oporavak, u konkretnom slučaju moramo insistirati na procjeni uticaja na razvoj i održivost turizma u širem području oko lokacije Trgovske gore, kao i nizvodno od rijeke Une i njenog sliva - stav je ministra.
U širem reonu oko Trgovske gore, i dalje nizvodno rijekom Unom prema Kostajnici, primaran resurs za zapošljavanje stanovništva i ekonomski razvoj regije leži u proizvodnji zdrave hrane i razvoju turizma, a izgradnja spornog odlagališta može eliminirati mogućnost razvoja ovih djelatnosti i stanovništvo osuditi na ekonomsko propadanje i iseljavanje, istaknuo je Košarac.
U okviru online razgovora govorila je i ministrica okoliša i turizma Federacije BiH Edita Đapo koja je istaknula da turisti formiraju percepciju o određenoj destinaciji na osnovu informacija s društvenih mreža, interneta, TV i printanih medija, kao i marketinga države i turističkih agencija.
- Brend Bosne i Hercegovine, između ostaloga, kreiran je i na Nacionalnom parku Una koji je baziran na održivom "eko-turizmu" i godinama stvaran ogromnim zalaganjem države, Federacije, kantona, općina i samih njenih stanovnika - dodala je.
Kako je napomenula, odlaganje nuklearnog i radioaktivnog otpada predstavlja najekstremniji primjer suprotnosti pojma eko-turizma te je u tom smislu, kreirani imidž i brend BiH već u velikoj mjeri uništen samim dovođenjem u kontekst mogućeg odlaganja nuklearnog i radioaktivnog otpada u njegovoj blizini.
- Sigurno je da bi se s izgradnjom odlagališta potpuno eliminirala mogućnost daljeg razvoja poljoprivredne proizvodnje i turizma, a stanovništvo dovela u situaciju da razmišljaju o iseljenju - kazala je ministrica.
Stoga, istaknula je, BiH mora učiniti sve kako bi zaustavila namjeru Hrvatske da na granici s BiH, na području bh. najvećeg prirodnog bogatstva i potencijala razvoja turizma, izgradi odlagalište nuklearnog i radioaktivnog otpada.
Ministrica prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije u Vladi Republike Srpske Srebrenka Golić je navela da je presedan da neko gradi odlagalište nuklearnog otpada na granici sa susjedima, te da se tako ne gradi suživot i dobrosusjedski odnosi.
Pozvala je ministricu vanjskih poslova BiH Biseru Turković da javnosti ponudi odgovor na pitanje zašto blokira formiranje ekspertskog i pravnog tima, naglašavajući da eksperti iz Bosne i Hercegovine trebaju istovremeno sa ekspertima iz Hrvatske raditi istraživanja, što je trenutno onemogućeno.
U vrlo emotivnom govoru o prirodnim bogatstvima ugrožene regije, ona je poslala poruku da će biti kasno za reakciju ukoliko svi akteri u Bosni i Hercegovini ne shvate koliko je situacija složena i koliko je važno da se hitno reagira.
Zastupnik Stranke demokratske aktivnosti (A-SDA) u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, koji dolazi iz potencijalno ugrožene regije, Jasmin Emrić podcrtao je potrebu brže reakcije institucija Bosne i Hercegovine.
- Mi se danas ne borimo protiv namjere susjedne Hrvatske da nam u dvorište istovari nuklearni i radioaktivni otpad jer nam je dosadno i nemamo drugih problema. Borimo se jer smo svjesni da se može desiti da turizam, poljoprivreda i ekonomija ovog dijela države budu potpuno uništeni - kazao je.
U razgovoru su, između ostalih, učestvovali i šefica ureda Vijeća Evrope u BiH Bojana Urumova, te predsjednik NVO Green Team Mario Crnković, Dajana Cvjetković iz Centra za promociju civilnog društva, zastupnici Aida Baručija (Nezavisni blok) i Saša Magazinović (Socijaldemokratska partija - SDP).
Učesnici razgovora su istakli saglasnost o važnosti zajedničkog i organiziranog djelovanja izvršne i zakonodavne vlasti na svim nivoima, nevladinog sektora, akademske zajednice, medija, kao i kapacitiranih pojedinaca kako bi interesi građana Bosne i Hercegovine bili zaštićeni.
Pozdravljena je namjera formiranja ekspertnog tima, kao i tima pravnih eksperata koji će pomoći da Bosna i Hercegovina na međunarodnom pravnom terenu zaštiti svoje građane, saopćeno je iz Mreže progresivnih inicijativa.