
Čet, 30. Jan. 2025.
Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine na današnjoj sjednici je usvojio Izmjene i dopune Zakona o zaštiti prirode čime su stvorene pretpostavke da ovo zakonsko rješenje stupi na snagu.
''Poboljšanja koja proizilaze iz zakona će nam pomoći da proglasimo nova zaštićena područja. Mi u Federaciji BiH imamo svega oko 4% zaštićenih područja što je značajno ispod 17% koliko smo bili u obavezi zaštiti do 2020. godine, te skoro nedostižno u odnosu na 30% koliko smo se prošle godine obavezali da ćemo zaštititi do 2030. Ovo će biti ostvarljivo jer su novim rješenjima date mogućnosti lokalnim zajednicama, općinskim i gradskim vijećima, da mogu proglasiti zaštićena područja, uz saglasnost nadležnog resornog ministarstva. Mi smo uvažili inicijative resornih kantonalnih ministarstava za zaštitu okoliša iz Zeničko-dobojskog, Unsko-sanskog, Tuzlanskog i Srednjobosanskog kantona, kao i predstavnika nevladinog sektora koji su ukazali da bi se pojednostavljenjem administrativne procedure naša prirodna bogatstva mogli štititi na adekvatniji i efikasaniji način'', istakla je federalna ministrica okoliša i turizma Nasiha Pozder.
Ovim izmjenama i dopunama izvršeno je usklađivanje s nekoliko odredaba Uredbe (EU) Evropskog parlamenta i Evropskog Vijeća o sprječavanju i upravljanju unošenja i širenja invazivnih stranih vrsta. Inače, Zakon o zaštiti prirode je usklađen s Direktivom o staništima u procentu 77% i Direktivom o pticama u procentu 71%, a potpuna usklađenost zakona će se ostvariti donošenjem podzakonskih akata. Predlagač zakonskog rješenja ističe da se izmjenama i dopunama, također, olakšava se provedba aktivnosti proizašlih iz konvencija i međunarodnih ugovora koje je Bosna i Hercegovina potpisala, te se uvodi nova odredba u vezi sa sadržajem plana upravljanja u zaštićenim područjima, što je u skladu sa Zelenom agendom i Sofijskom deklaracijom, a da se u okviru Plana upravljanja kod zaštićenih područja u obzir uzme i aspekt klimatskih promjena i njihov uticaj na biodiverzitet u zaštićenom području. Bitno je i da se izmjenama i dopunama bolje precizira rad nadzorničke službe u zaštićenim područjima, povećavaju se kaznene odredbe i bolje definira nadležnost inspekcija, uvodi se obaveza okolišnih mjera u koncesionim ugovorima u područjima pod zaštitom.
''Definisali smo i novi pojam 'sedra' kao i njenu zaštitu, budući da su i u svim zemljama okruženja sedra i njene sedrene barijere prirodno dobro koje je strogo zaštićeno. Federacija BiH ima staništa sedre koja su ranjiva i oštećena ljudskim djelatnostima te ih je potrebno zaštititi i obnoviti, što će biti omogućeno ovim izmjenama. Također, svjesni da nepostojanje Federalnog zavoda za zaštitu prirode, predstavlja sistemsku praznina u zaštiti prirodnih vrijednosti i zaštite okoliša u Federaciji BiH, Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH do formiranja Federalnog zavoda za zaštitu prirode Federacije BiH će biti zadužen za formiranje baze podataka o biljnim i životinjskim vrstama, stanišnim tipovima, ekološkim sistemima i krajobrazima, što je definisano u ovim izmjenama i dopunama Zakona. Osim toga, u cilju efikasnosti rada inspekcijskih službi, izmijenjene su odredbe zakona koje se odnose na nadležnost inspekcijske službe za zaštitu prirode. Usklađene su odredbe zakona koje se odnose na kaznene odredbe sa Zakonom o prekršajima Federacije BiH u slučajevima nepoštivanja mjera propisanih zakonom'', zaključila je Pozder.
Podsjećamo da je Predstavnički dom izmjene i dopune Zakona o zaštiti prirode u identičnom tekstu usvojio 23. oktobra 2024. godine, saopštili su iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma.