Sri, 29. Dec. 2010.
Brendiranje turističkih destinacija danas u svijetu iz trenda polako prelazi u potrebu, tako da brendiranje cjelokupnog turizma i gradova pojedinačno, ima mnogo veće efekte u odnosu na sam proizvod...
Brendiranje turističkih destinacija danas u svijetu iz trenda polako prelazi u potrebu, tako da brendiranje cjelokupnog turizma i gradova pojedinačno, ima mnogo veće efekte u odnosu na sam proizvod, jer se na taj način država čini atraktivnom za investitore. Kvalitet nekog proizvoda (mjesta) i uspješnost brenda danas se ogleda u zadovoljstvu potrošača (turista).
Šanse za brendiranje turističkih destinacija u BiH su višestuke. Nevenko Herceg, federalni ministar okoliša i turizma za ekapija.ba rado je govorio o ovoj temi sa posebnim akcentom da se BiH može brendirati kao turistička destinacija i to je najvrijednije i najdugoročnije što može da promoviše u regionu i svijetu.
Nedavno je održana regionalna konferencija na temu "Brendiranje destinacija kao novi iskorak u turizmu". Kakvi su Vaši utisci?
- Konferenciju smatramo još jednim pozitivnim iskorakom ka razvoju kvalitetnog turizma budući da je brendiranje destinacija jedan od najvećih izazova s kojima se danas susreće ne samo domaći turizam nego i šire. Generalno, konferencijom su potvrđena naša stajališta da se BiH može i mora brendirati kao turistička destinacija isticanjem originalnosti i autentičnosti naših pojedinačnih, mikro destinacija. Naravno, treba poduzeti niz složenih akcija koje će našem turizmu osigurati dobar imidž i pozitivnu percepciju u internoj i eksternoj javnosti. Što se tiče Federalnog ministarstva okoliša i turizma, brendiranje naših destinacija i pojedinih segmenata turističke ponude postavili smo kao temeljni cilj i u to smo spremni uložiti svoju energiju. U tom svjetlu zajedničko je stajalište svih sudionika da je upravo brendiranje BiH kao turističke destinacije nešto najvrjednije i najdugoročnije što nas može promovirati u regiji i svijetu.
Šta konkrento brendiranje turističkih destinacija donosi FBiH?
- Brend je osobnost turističke destinacije koja je čini različitim od drugih. Iako se pozicioniranje i razvoj brenda temelje na identitetskim obilježjima destinacije, mora se voditi računa o potrebama i očekivanjima ciljanog "novog" turista. Stvaranjem brenda BiH turizma dobili bi prepoznatljivost i značenje kojem kupac-turist vjeruje, što bi u konačnici trebalo rezultirati boljom posjećenosti naših destinacija, jačom potražnjom za našim turističkim proizvodima, povećanjem turističkih rezultata te zadovoljstvom našeg stanovništva.
Na koji način brendirati jednu turističku destinaciju, napraviti od nje turistički hit, jednostavno stvoriti je poželjnom za ulaganja?
- Početak brendiranja destinacije je osmišljavanje priče koja oslikava identitet jednog kraja. Kako bi se brendirali kao turistička destinacija prvo trebamo uvidjeti koje su naše komparativne prednosti u odnosu na konkurenciju. U ovom trenutku naše su prednosti izdašan i ekološki još uvijek visoko vrijedan prostor, bogata povijesna baština i suživot različitih kultura. U svijetu je evidentan porast potražnje za tzv. netradicionalnim destinacijama koje preferiraju autentična i lokalna iskustva odmora i potragu za zdravim načinom života i odmora. To je upravo ono što mi imamo i na čemu se može graditi naš turistički brend, svakako uz poštivanju društvene i kulturne autentičnosti pojedinačne destinacije, očuvanju njezinog naslijeđa i tradicionalnih vrijednosti.
Pojedine zemlje u razvoju kažu da su njihovi stanovnici najbolji ambasadori. Možete li nam reći koliko se kod nas vodi briga o tome, tj. koliko su stanovnici upoznati, edukovani o brendiranju mjesta ili autohtonih proizvoda?
-Naravno, ali da bi naši ljudi bili istinski turistički bh. veleposlanici priča o bh. turističkom brendu mora najprije zaživjeti u svijesti svih, a ne samo turističkih djelatnika. Razumijevanje potrebe brendiranja destinacija i proizvoda još uvijek nije dovoljno zaživjelo ne samo u domaćoj javnosti nego niti u dijelu službene politike. Neke naše lokalne destinacije pružaju odlične usluge, ali one nisu jasno brendirane i nedovoljno se promoviraju. Reputacija naših destinacija na tržištu ne smije se prepustiti slučaju i na razini pojedinačnih destinacija nužno je potrebno više znanja ne samo o brendiranju nego i o turizmu opće kao prosperitetnoj gospodarskoj grani. Uz to, turizam se oslanja na dobru volju i suradnju lokalnih stanovnika jer su oni sastavni dio turističkog proizvoda. Zato je u osmišljavnje priče i promociju turističkih potencijala nužno uključiti sve raspoložive snage, počevši od turističkih zajednica čija je to temeljna aktivnost do postojeće diplomatsko-konzularne mreže u svijetu i medija na kojima leži velika odgovornost promoviranja vrijednosti i turističke ponude F BiH i BiH, a onda i svakoga pojedinca.
Postoji li u Federacija izrađena brend strategija, te koliko se uopće ulaže u brendiranje destinacija u FBiH?
-Ne kao takav samostalan dokument, ali ima pripremljenu Strategiju razvoja turizma u Federaciji BiH za razdoblje 2009-2019. godina kao polazišni dokument za kreiranje odgovarajućih operativnih planova čija će provedba omogućiti ostvarenje glavnog strateškog cilja, a to je razvoj u smjeru odredišta visoke vrijednosti uz istodobno očuvanje prirodnih i kulturnih vrijednosti, te ravnomjeran regionalni razvoj. Brend strategija je jedan od tih operativnih planova i ona, kad bude urađena, ne smije podrazumijevati samo vizualni i verbalni identitet BiH kao turističke destinacije, nego i sustav zajedničkih poruka kojima će se zainteresiranim sudionicima poslati željena slika o BiH kao turističkoj destinaciji. To podrazumijeva stvaranje jednog koordiniranog lanca u koji će biti uključeni svi, počevši od nositelja turističke ponude, turističkih agencija, jedinica lokalne uprave, turističkih zajednica pa do resornih ministarstava. Ulaganja u brendiranje pojedinačnih destinacija još uvijek su u začetku i gotovo su simbolična. Mi danas imamo dva ili tri istinska turistička brenda koji su rezultat ne smišljenog rada nego nazovimo to božjim proviđenjem ili tradicijom, a tu prije svega mislim na Međugorje i Stari most u Mostaru.
Razgovarala: Elvira Kokor; www.ekapija.ba