MINAMATSKA KONVENCIJA O ŽIVI

5. sastanak Konferencije stranaka Minamatske konvencije o živi (COP-5), Ženeva, Švicarska, od 30.10. do 04.11.2023.godine.

Minamatska konvencija o živi stupila je na snagu 16. oktobra 2017.godine. Ovom Konvencijom, skopljenom u okviru UNEP-a, utvrđuju se međunarodna pravila za saradnju i mjere za ograničavanje upotrebe žive i živinih spojeva. Istom se nastoje kontrolisati i smanjiti antropogene emisije žive i živinih spojeva u zrak, vodu i tlo.

Konvencijom se obuhvata cjelokupni životni vijek žive. Ona sadržava članove koji uključuju:

• zabranu novih rudnika žive i ukidanje postojećih;
• ograničenja u međunarodnoj trgovini živom;
• mjere kontrole emisija i ispuštanja;
• mjere zabrane proizvodnje, uvoza ili izvoza niza proizvoda kojima je dodana živa;
• mjere za ukidanje i smanjivanje upotrebe žive u ključnim proizvodnim procesima;
• mjere za postepeno ukidanje upotrebe zubnog amalgama;
• mjere za smanjivanje emisija žive iz tradicionalnog rudarenja zlata i rudarenja zlata u malom opsegu, te
• mjere kojima se osigurava ekološki ispravno međuskladištenje žive i živinih spojeva i ekološki ispravno upravlkanje otpadom koji sadrži živu.

Na održanom 5. sastanku Konferencije stranaka (COP-5) ostvaren je znatan napredak donošenjem 21 odluke o zaštiti zdravlja ljudi i okoliša od štetnih efekata žive.

Među donesenim odlukama sadržano je :

• definiranje novih datuma postepenog ukidanjaproizvoda kojima je dodana živa (uključujući kozmetiku),
• isticanje važnost proširenja učešća lokalnih zajednica u provođenju projekata i programa poduzetih u skladu s Konvencijom,
• definisanje mjera na razvoju i provedbi nacionalnih akcijskih planova,
• izmijena Priloga A. Konvenciji novim datumima postepenog ukidanja određenih baterija, prekidača, releja i fluorescentnih sijalica,
• postizanje dogovora o novom zahtjevu za unapređenje postepenog ukidanja zubnog amalgama, a od 2025. godine u kozmetici neće biti dopuštena živa.
• izmjena Priloga B. Konvencije uz definisanje datuma postupnog ukidanja proizvodnje poliuretana, od 2025. godine, upotrebom katalizatora žive,.
• definisanje tehničkih odluka koje obuhvataju donošenje smjernica za kontrolu ispuštanja žive na kopno i vodu, te zahtjev strankama da nastave ulagati napore u kontrolu emisija žive u atmosferu,
• postizanje dogovora o ukupnoj koncentraciji žive od 15 mg/kg, kao prag za otpad kontaminiran živom ili živinim spojevima, pozivajući se na podnosene naučne i naučnostručne informacije o ovoj temi,

• osnivanje grupe koja će nadzirati izradu prvog izvještaja kako bi se cijenila efikasnost Konvencije, na osnovu dogovorenih pokazatelja od kojih se većina bazira na nacionalnim formatima za izvještavanje,

• zauzimanje za smanjenje uticaja žive kroz jačanje kapaciteta na nacionalnim nivoima, izradama studije o globalnim izvorima žive, njenoj trgovini, proizvodnji i upotrebi živinih spojeva,

• preispitivanja finansijskog mehanizma Konvencije i donošenje odluke kojom se naglašava potreba za daljnjim jačanjem izgradnje kapaciteta, tehničke pomoći i prijenosa tehnologije, s posebnim naglaskom na alternativnim tehnologijama i zadovoljavanju posebnih potreba stranaka sa statusom zemalja u razvoju i stranaka s privredom u tranziciji.
• jednoglasno usvajanje (od strane učesnika sa pravom glasa) akcijskog plana za rodnu ravnopravnost i digitalnu strategiju za usmjeravanje rada Sekretarijata konvecoije u nadolazećim godinama,

• donošenje izmjena nacionalnog formata izvještavanja uz ažuriranje smjernica kako bi se bolje definisale neophodne mjere u cilju provođenja Konvencije bazrane na preporukamae Odbora za provedbu i usklađenost koje proizlaze iz prvih cjelovitih nacionalnih izvješća, koje je podnijelo 95 % stranaka.

Mnoštvo partnerskih organizacija i posmatrača istaknulo potrebu jačanje saradnje s Konvencijom. COP-5 je pozdravio priliku da Sekretarijat postane promatrač na sastancima konferencija Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama i pozdravio nedavno donošenje Globalnog okvira za kemikalije, zahtijevajući od Sekretarijata dalju saradnju s relevantnim tijelima u znak priznavanja zajedničke predanosti rješavanju hemijskih izazova i izazova povezanih s otpadom na širokoj političkoj razini.

Uzimajući u obzir da je nedavno donošenje Globalnog okvira za biološku raznolikost Kunming-Montreal bila velika prekretnica za svijet i Minamatsku konvenciju, COP-5 je potaknuo stranke da poduzmu niz koraka za unapređenje integriranog djelovanja u području smanjenja žive i biološke raznolikosti, te je pozvao Konferenciju stranaka Konvencije o biološkoj raznolikosti da razmotre dodatne pokazatelje, u okviru cilja 7., kako bi se istim obuhvatile vrlo opasne kemikalije i živa.

U ime Bosne i Hercegovine na 5. sastanku Konferencije stranaka Minamatske konvencije o živi učestvovali su gosp. Mirza Hujić, Pomoćnik ministra, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, g-đa Azra Rogović-Grubić, Fokal point za Minamata konvenciju, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, g-đa Džejna Milaković-Ramadani, operativni Fokal point ispred Republike Srpske i g-đa Almira Kapetanović, operativni Fokal point ispred Federacije BiH.

Bosna i Hercegovina je imala ulogu posmatrača, uz mogućnost učešća i prezentiranja napretka, u postupku ratifikacije Minamata konvencije, kroz urađen dokumenat Početne procjene stanja žive za BiH koji je preduslov za pokretanje postupka pristupanja Konvenciji.

U bilateralnom dijelu obavljen je razgovor sa g-đom Monikom Stankijević, Izvršnim Sekretarom Konvencije oko dinamike aktivnosti BiH na procesu ratifikacije.